U prvoj polovici 2024. godine, vjetar i sunce po prvi put su nadmašili fosilna goriva u proizvodnji električne energije unutar Europske unije. Prema izvješću britanskog think thanka Ember, vjetar i sunce sada čine 30% ukupne proizvodnje električne energije u EU, dok su fosilna goriva pala na 27%. Ovo predstavlja značajan korak u energetskoj tranziciji EU, pogotovo jer je ukupna potražnja za električnom energijom porasla za 0,7% u odnosu na prethodnu godinu.
Fosilna goriva bilježe pad od 17% u prvoj polovici 2024. godine, a najviše je smanjena upotreba ugljena - za 24%, i prirodnog plina za 14%. Emisije stakleničkih plinova su također značajno smanjene, gotovo za trećinu u usporedbi s prvim dijelom 2022. godine.
Rast proizvodnih kapaciteta vjetroelektrana i solarnih elektrana bio je ključan za ovaj napredak. Dio zemalja članica EU-a, uključujući Njemačku, Belgiju, Mađarsku i Nizozemsku, zabilježilo je da su po prvi put u razdoblju od siječnja do lipnja 2024. godine proizvele više električne energije iz obnovljivih izvora nego iz fosilnih goriva.
Ovaj korak prema obnovljivoj energiji pokazuje da je tranzicija u punom zamahu, ali će biti potrebna dodatna politička podrška kako bi se olakšala integracija novih kapaciteta vjetra i sunca te osigurala stabilna i održiva energetska budućnost Europe.
Ovaj trend osjeti se i u Hrvatskoj, gdje je samo u prvoj polovici 2024. godine prema podacima HEP-a na mrežu priključeno rekordnih 5688 novih solarnih elektrana, što je ogroman porast u odnosu na 8666 koliko je priključeno tijekom cijele 2023. godine.